HEP PODRŽAVA EUROPSKE DEMOKRATSKE STUDENTE U RAZMIŠLJANJIMA O ODRŽIVOM RAZVOJU I BUDUĆNOSTI EUROPE

HEP PODRŽAVA EUROPSKE DEMOKRATSKE STUDENTE U RAZMIŠLJANJIMA O ODRŽIVOM RAZVOJU I BUDUĆNOSTI EUROPE

Europski demokratski studenti (EDS) kao najveća organizacija studenata i mladih u Europi razmišljaju o dugoročnim rješenjima za kvalitetu života na našim prostorima. Uzimajući u obzir kako moderni način života iziskuje nove izvore energije nužno je okrenuti se održivim izvorima i kvalitetno planirati našu budućnost. Upravo zato je energetika definirana kao jedan od glavnih tema na koju EDS želi skrenuti pažnju, a dodatno ju povezati s demografskim promjenama u Europi.

HEP, kao vodeći promotor elektromobilnosti u Hrvatskoj, prepoznao je potencijal projekta EDS Council Meetinga u organizaciji Hrvatske akademske zajednice s naslovom ovog izdanja Council Meeting-a; ”Demography and Energy: Sustainable Future of the EU”.

Održivost je postala ključni pojam u suvremenom političkom i društvenom okruženju. Europski demokratski studenti vjeruju da je potrebna pravna regulativa i tehnološka inovacija u zajedničkim naporima da se prevladavaju ekološki izazovi koji prethode. U smislu tehnoloških inovacija, potrebno je značajno povećati prostor i proračun  tvrtki da osmisle rješenja i tehnologiju koja se može koristiti u prijelazu na čiste izvore energije.

Jedna od ključnih stvari koju je važno osvijestiti jest upotreba goriva i ostalih naftnih derivata za potrebe industrije što ima brojne negativne i ozbiljne posljedice za okoliš i zajednicu u cjelini. Zbog toga se sve važne i odgovorne tvrtke okreću izvorima obnovljive energije i energije koja ne onečišćava okoliš, što je u skladu sa Strategijama Europske Unije.HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Nakon što je 2010. godine u sklopu pilot projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon u Labinu i Vukovaru, HEP je krajem 2012. godine pokrenuo aktivnosti na razvojnom projektu eMobilnost. Također, početkom 2015. godine je započeo ciklus izgradnje ELEN punionica u hrvatskim gradovima prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, koja do 2020. godine predviđa dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim te autobusnim kolodvorima. HEP je do sada pustio u rad više 100 javnih ELEN punionica diljem Hrvatske, što je financirano vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. U ovom trenutku HEP-ova mreža punionica pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka te se prostire na području Grada Zagreba i 18 županija. Trenutno se provode testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate koji će u narednim mjesecima rezultirati komercijalizacijom usluge.

Još jedan važan aspekt kada govorimo o potrošnji energije je svakako demografska slika Europske regije. Populacija je zbog produljenja životnog vijeka te niske stope nataliteta pretežito opisana stanovništvom starije životne dobi što povećava potrebe izvora energije. Također, zbog produljenja životnog vijeka ukupna populacija eksponencijalno raste s godinama i tako posljedično ističe povećanu potrošnju energetskih izvora posebice ako to promatramo kroz zahtjeve transporta. Europska unija je u osnovnim načelima tog entiteta zamislila slobodno kretanje  stanovništva između zemalja članica, a što podrazumijeva dobru i kontinuiranu mrežu zračnog, željezničkog i cestovnog prometa. Zato EU potpomaže zemlje članice u investiciji u njihovu prometnu infrastrukturu kako bi osigurali standard unutar granica Unije.Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostupne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa. Tako je HEP-u kroz projekt EAST-E odobreno sufinanciranje postavljanja 30 novih punionica, 26 multi standardnih rapidnih punionica za električna vozila snage 50 kW (AC/DC multistandard)  i 4 ultra brze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW) na autocestama Goričan-Zagreb-Rijeka te Bregana-Zagreb. Sve će punionice biti multi standardne te će se na njima moći puniti svi postojeći modeli električnih vozila.

Hrvatska također postaje dio europske električne autoceste koja će omogućiti neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima kroz jedanaest europskih zemalja. To omogućuje projekt EAST-E koji hrvatske autoceste po prvi puta uključuje na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. HEP aktivno sudjeluje i u projektu NEXT-E, koji će omogućiti izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, odnosno 222 multi standardne rapidne punionice (50kW) te 30 ultrabrzih punionica (150 – 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže. Na taj način će, po prvi put u potpunosti, biti moguće vozilom na električni pogon prijeći velike udaljenosti duž šest Kohezijskih država.

HEP intenzivno radi i na operacionalizaciji trećeg projekta razvoja e-mobilnosti uz sufinanciranje Europske unije. Riječ je o Projektu IT rješenja analitike velikih skupova podataka e-mobilnosti (bigEVdata) na kojem sudjeluju kao partneri Fakultet elektrotehnike i računarstva te ICT tvrtka NEOS.  U sklopu projekta će se razviti inovativno cjelovito i informatičko rješenje kako bi se omogućila efikasnija upotreba i upravljanje mrežom punionica za električna vozila. Uz razvoj informatičkog rješenja (softvera), HEP će u sklopu projekta diljem Republike Hrvatske postaviti i nove 42 punionice za električna vozila:  12 rapidnih punionica (snage 50 kW), 10 brzih punionica (snage 22 kW), 10 bežičnih punionica i 10 wallbox punionica. Ovaj projekt prikaz je novog iskoraka u razvoju e-mobilnosti.

Strategija poslovanja HEP-a u skladu je sa suvremenim ciljevima EU odnosno ulaganjima u održive izvore energije. Upravo jedna od preporuka Europskih demokratskih studenta upućena Europskoj komisiji te zemljama članicama EU jest tranzicija s fosilnih goriva na ‘čiste’ izvore energije, što HEP na razini Hrvatske uspješno provodi kroz prethodno navedene projekte.

About the author

Ivan Biošić editor